Javno-privatno partnerstvo: Ključ za održivi razvoj ili novi izazov?
Poslednjih godina, javno-privatna partnerstva (JPP) postala su značajna tema u debati o budućnosti regulisanja komunalnih delatnosti, infrastrukture, zdravstva i drugih sektora od značaja za društvo.
Foto: Tatjana Potežica
14.3.2025.|10:00
Izvor: Promo
Podeli:
Dok mnogi vide priliku za lokalni i regionalni razvoj i uvođenje novih usluga, drugi postavljaju pitanje – da li je JPP zaista najefikasniji način za rešavanje problema sa kojima se suočavamo?
Javno-privatno partnerstvo predstavlja saradnju između javnog sektora i privatnih preduzeća koja imaju zajednički cilj: unapređenje usluga i infrastrukture uz uvođenje novih tehnologija i povećanje efikasnosti. Na prvi pogled, ovaj model donosi mnoge prednosti – privatni sektor obezbeđuje neophodna finansijska sredstva i ekspertizu koje javni partner ne poseduje. Međutim, da li sve u praksi zaista funkcioniše kako bi trebalo?
Velike prednosti, ali i rizici
Podstaknuti potrebom za modernizacijom i izgradnjom infrastrukture, mnogi gradovi i države širom sveta umnogome se oslanjaju na JPP. Od izgradnje autoputeva i bolnica do unapređenja obrazovnih i energetskih sistema, privatne kompanije obezbeđuju kapital i tehničku stručnost, dok vlade na nacionalnom i lokalnom nivou preuzimaju odgovornost za zaštitu javnog interesa i ostvarivanje koristi za lokalne zajednice. Sa druge strane, izazovi nisu zanemarljivi. Privatne kompanije, naravno, imaju svoj glavni interes – ostvarivanje profita. Kako je cilj svakog JPP da stvori win-win situaciju za obe strane, često se postavlja pitanje da li su u ovakvim partnerstvima zaista u potpunosti zaštićeni interesi građana?
Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) kroz regionalni projekat: "Implementacija principa dobrog upravljanja u projektima javno-privatnog partnerstva (GO PPP)" finansiran kroz program SMART BALKANS, a od strane Norveške ambasade u Beogradu, kontinuirano radi na uvođenju principa dobrog upravljanja kod JPP, unapređujući uključivanje građana, transparentnost, odgovornost i efikasnost. Kroz jasne (i javno dostupne) ugovore, odgovornost i nadzor, može se obezbediti da privatne kompanije ne pređu granice i da se svi resursi koriste u javnom interesu.
Foto: Tatjana Potežica
Jedan od najvećih potencijala JPP projekata leži u uvođenju inovacija i novih tehnologija. Privatni sektor često može doneti napredna tehnološka rešenja koja poboljšavaju kvalitet usluga. Na primer, u zdravstvenom sektoru, JPP može da omogući nabavku najsavremenijih medicinskih uređaja i boljih uslova za lečenje pacijenata. Međutim, pitanje je da li je komercijalizacija usluga u javnim sektorima pravi put. Kada se privatna preduzeća uključe u obrazovanje ili zdravstvo, postoji strah da bi osnovne usluge mogle postati luksuz, dostupne samo onima koji mogu da plate više.
Kako dalje?
Javno-privatna partnerstva imaju potencijal da doprinesu bržem razvoju i poboljšanju kvaliteta javnih usluga, ali samo ako se njima adekvatno upravlja i vrši se nadzor. Kada se na odgovarajući način pristupi modelu JPP, ona mogu postati pokretač inovacija i održivog razvoja. U suprotnom, postoji opasnost da se ovakvi projekti pretvore u alat za privatizaciju javnih resursa, što može izazvati dugoročne negativne posledice za društvo. I dok razmatramo budućnost JPP, jedno je sigurno – ključno je da svi partneri, javni i privatni, uvek stave interes građana na prvo mesto.
Svedoci smo sumnjivih i neuobičajenih dešavanja na tržištu obveznica. I to potencijalno destruktivnim za američku federalnu vladu i američku ekonomiju.
U vreme kada veštačka inteligencija preuzima primat u digitalnom svetu, konferencija Digital Day 2025 donosi ključno pitanje: kako zadržati ljudski faktor u centru tehnološkog napretka?
Poslednjih godina, javno-privatna partnerstva (JPP) postala su značajna tema u debati o budućnosti regulisanja komunalnih delatnosti, infrastrukture, zdravstva i drugih sektora od značaja za društvo.
Svedoci smo sumnjivih i neuobičajenih dešavanja na tržištu obveznica. I to potencijalno destruktivnim za američku federalnu vladu i američku ekonomiju.
U vreme kada veštačka inteligencija preuzima primat u digitalnom svetu, konferencija Digital Day 2025 donosi ključno pitanje: kako zadržati ljudski faktor u centru tehnološkog napretka?
Ovnovi će danas morati da budu spremni na kompromise, Bikove očekuju napeti odnosi na poslu, a Device neplanirani troškovi! Pogledajte šta su vam zvezde spremile ove srede, 30. aprila!?
Nije uvek lako otkriti ko vodi dvostruki život oko nas. Na prvi pogled sve može izgledati savršeno, ali iza kulisa se često kriju različite priče, osećanja i postupci.
I dok mi pripremamo odevne kombinacije za veselja, muzičari pripremaju žice, ali bogami i džepove...
Da li je ovo jedan od najisplativijih meseci za muzičare pričamo sa pevačem Nemanjom Radoševićem?
Od sahrane do svadbe - rakija za sve prilike… Šta je to što čini rakiju pravom, domaćom, i koliko cena govori o kvalitetu? Gost: Veljko Jovanović, savetnik predsednika Privredne komore Srbije.
Ako se neko jutros probudio i video da nema kapiju, to znači da je nekom mladiću zapala za oko devojka iz te kuće i da je spreman da je oženi. Ovo je samo jedan od običaja koji se vezuju za Đuđevdan. Gošća: Jasna Jojić, etnolog.
Transparetnost plata sve popularnija u zemljama širom sveta, a šta vi mislite? Da li bi to stimulisalo zaposlene ili bi se osećali degradirano s obzirom na to da bi svi znali na koliko je procenjen vaš rad?!
U Srbiji danas sa astmom živi oko 10 posto stanovnika. Kako prepoznati simptome i držati bolest pod kontrolom, danas muči mnoge pacijente. Ana Pirča iz Majdanpeka jedna je od njih, ona se sa astmom bori preko tri desenije…
Jeli smo pečenje, kuvana jaja, slatkiše, pa zatim roštilj... Još danas će oni koji slave ili idu u goste da zameze predjelo, rusku salatu i meso... A sutra? Sutra ćemo da razmišljamo o holestorolu... Gošća: Milka Raičević, nutricionistkinja.