Nedelja zabranjenih knjiga pokrenuta je 1982. posle iznenadnog porasta broja zabranjenih knjiga u školama, knjižarama i bibliotekama. Od 1982. do danas, prema podacima Američke bibliotečke asocijacije, više od 11.300 knjiga našlo se na crnoj listi, a 2013. njih 307 uključujući romane Toni Morison, Suzan Kolins, Džona Grina, E L Džejms...

Knjige najčešće zabranjuju zbog "seksualno eksplicitnog" konteksta ili "uvredljivog jezika" ali se desi da se na listi prokazanih često nađu i književni klasici (pre neku godinu jedna od zabranjenih knjiga bila je "Ubiti pticu rugalicu" Harper Li).

Uticajni sajt Hafington post sastavio je listu zabranjenih knjiga koje treba pročitati a koje "pokrivaju" pitanja seksualne slobode i žena koje su se pobunile protiv sistema, opresije, rasizma...

Na prvom mestu je "Voljena" Toni Morison, Pulicerom nagrađen roman o majci koju progoni smrt deteta. Knjiga sadrži i scene nasilja, seksa i rasprave o bestijalnosti i 2013. američki roditelji pokušali su da je sklone iz srednjoškolskih biblioteka.

"Sluškinjina priča" Margaret Atvud, distopijski roman o svetu kojim vlada verska desnica i gde je jednoj "sluškinji" u porodici višeg staleža dozvoljena samo jedna funkcija - da se razmnožava. "Sluškinjina priča" je za jednu srednju školu u Teksasu bila previše "eksplicitna" i "antireligiozna".

"Boja purpura" Alis Voker prati živote nekoliko Afroamerikanki 1930ih. Rasizam i seksizam su glavne teme a scene nasilja u romanu učinili su ga metom brojnih kritičara iako je knjiga 1983. osvojila Pulicera.

"Divne kosti" Alis Sebold je zbog "zastrašujućeg materijala" uklonjena iz biblioteka više srednjih škola u Konektikatu i Masačusetsu. Pošto biva silovana i ubijena, tinejdžerka sa "neba" gleda svoju porodicu, prijatelje i zajednicu koji se hvataju u koštac sa tragedijom.

Na listi se našao i D.H. Lorensov klasik "Ljubavnik lejdi Čeretli", priča o seksualnoj vezi žene iz višeg staleža i radnika. Knjiga je bila zabranjena od 1929. do 1959. a u Britaniji se neskraćeno izdanje pojavilo tek 1960ih.

"Our Bodies, Ourselves", tekstovi o zdravlju, seksu, trudnoći, menopauzi koje su pisale žene 1971. bila je zabranjena u Zapadnoj Virdžiniji jer su neki smatrali da je "pornografska, da podstiče homoseksualizam i da je pogana".

"Their Eyes Were Watćing God" Zore Nil Hurston je priča o crnkinji koja svoj život pripoveda prijateljici. Problem sa ovom knjigom (prema kojoj je urađen istoimeni film sa Hale Beri) je što je "seksualno eksplicitna".

"Buđenje" Kejt Šopen je priča o junakinji koja traži svoje mesto u svetu a da nije supruga i majka. Knjigu su zbog seksualnog sadržaja i priče mnogi puritanci nazivali "nemoralnom" i "otrovnom".

"Rakova obratnica" Henrija Milera prvi put je objavljena u Francuskoj 1934. i prati seksualne dogodovštine mladog pisca. U SAD je stigla tek 1961. pa čak i tada se više od 60 knjižara u preko 20 američkih država naslo pred sudom zbog prodaje ove knjige.

"Progovori" Lori Halse Anderson je priča za mlade o posledicama silovanja jedne tinejdžerke i iako je bila Njujork tajmsov bestseler, škola u Misuriju pokušala je da je zabrani zbog "glorifikovanja pijanstva, psovanja i seksa pre braka".

Klasik Maje Angelu "I Know Why the Caged Bird Sings" je njena biografija i prica o odrastanju posle silovanja u detinjstvu. Roditelji i brojne škole u SAD smatrali su da knjiga sadrži previše prostakluka i podstiče "devijantno ponašanje".

"The Well of Lonelineš" Redklih Hol je roman o lezbejskoj vezi 1920ih i za mnoge u SAD ali i Britaniji je bio previše eksplicitan i provokativan.

Izvor: tanjug

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.