Visoke temperature utiču kako na zdrave ljude, tako i na one koji već imaju određenih fizičkih problema. Prof. doktor Miljko Ristić, kardiolog detaljnije je objasnio kako organizam reaguje na ove temperaturne promene:

- Nije samo temperatura koja utiče na naš organizam. Tu je i brzina vetra, da li je vlažnost, da li je kiša, da li je grmljavina i tako dalje. Više je tu faktora koji utiču pre svega na naš kardiovaskularni sistem - navodi doktor i ističe da promene vremena utiču i na centralni nervni sistem:

- Mogu da prave neke depresivne reakcije, mrzovolju i druge neke probleme.

Takođe, kardiolog je otkrio da velike vrućine zapravo izazivaju širenje krvnih sudova i gubitak tečnosti, što rezultira padom pritiska, koji se manifestuje slabošću, malaksalošću, a možda i nekom nesvesticom.

Ono na šta je doktor dodatno upozorio jesu bakterije iz klima uređaja, za koje smatra da mogu biti i opasnije, od same temperaturne razlike, na primer između rashlađene sobe i spoljašnjosti.

- Klima uređaje treba održavati jedanput godišnje najmanje, menjati filtere.

Kada se radi o ishrani, savet je okrenuti se laganijoj hrani.

- Treba se preorijentisati više na biljne proizvode, voće, povrće - kaže doktor navodeći da pečenja pogoršavaju našu moć kompenzacije visoke temperature napolju.

Iako je fizička aktivnost uvek preporučljiva, naravno sa njom ne treba preterivati, pa doktor preporučuje šetnje ujutru ili uveče, kada su temperature podnošljivije. 

Šta je još savetovao, poslušajte u snimku: