“Kada ispred sebe imam pacijenta koji ima VIŠE OD 90 GODINA, uvek ga pitam za recept”! Kardiolog otkrio koji faktori PRODUŽUJU životni vek…
Čovečanstvo je dostiglo gornju granicu očekivanog životnog veka, pokazala su najnovija istraživanja. Da li na to, koliko ćemo dugo živeti, više utiču navike ili genetika?
11.10.2024.|15:00
Izvor: Prva TV/A.B.
Podeli:
Ovom temom bavili smo se u “Jutru” razgovarajući sa onkologom prof. dr Vladimirom Kovčinom i kardiolog prof. dr Draganom Simićem.
"Na živnotni vek utiču mnogo faktora, oni na koje možemo i na koje ne možemo da utičemo. Ne možemo da utičemo na svoju genetiku, ali možemo da utičemo na sve drugo što dovodi do oboljevanja I do teških bolesti – kardiovaskularnih i onkoloških”, govori dr Kovčin i dodaje:
"Oni slučajevi života "više od 100 godina" nisu retki, međutim to nije prosek. Životni vek zavisi od zemlje do zemlje. Recimo zemlje koje imaju bolji standard i gde nema mnogo stresa – životni vek je duži. To su u Evropi Luksemburg i Švajcarska, dok su na Dalekom istoku to zemlje Japan i Kavkaz. Tu možemo da pričamo šta je uzrok, kako oni žive i šta njima omogućava da manje oboljevaju od onih bolesti koje skraćuju život".
Oko 40 odsto žena u svetu umire od kardiovaskularnih bolesti, govori dr Simić, dok od ovih bolesti umire 36 odsto muške populacije u svetu.
Muškarci najčešće stradaju od tumora debelog creva, karcinom pluća i prostate. Muškarci od kancera oboljevaju 14 odsto, dok žene 10 odsto.
"Vrata novih bolesti otvaraju se sa mlađim generacijama koje su sve više za ekranima, manje se kreću i to ostavlja posledice na zdravlje”, ističe kardiolog dr Simić.
Izuzetno je važno gde živite, i Srbija spada u četvrtu grupu zemalja sa vrlo visokim rizikom za življenje.
"Kada sklopimo sve te faktore rizika, prosečan životni vek za muškarca u Srbiji je 72 godine, za žene 75 godina”, dodaje dr Simić.
Kada ispred sebe ima pacijenta koji ima više od 90 godina, dr Simić uvek pita za recept – šta ste u životu radili, kako ste se ponašali, kako ste se odnosili kako ste došli do tih godina.
"Većina tih ljudi su mršavi, ceo životni vek su radili, znači bili su fizički aktivni, ceo životni vek nisu radili ništa ekstremno loše – nemaju dijabetes, nisu pušači, umereni u alkoholu, fizički aktivni, mentalno prihvatljivi, znači ne mnogo stresa. Odrasli su u manje urbanim mestima”, opisuje kardiolog.
Koji faktori još mogu da utiču na dug životni vek, govorili su doktori u nastavku:
Čovečanstvo je dostiglo gornju granicu očekivanog životnog veka, pokazala su najnovija istraživanja. Da li na to, koliko ćemo dugo živeti, više utiču navike ili genetika?
Sve je više dece u čekaonicama domova zdravlja, koja roditelji poslednjih dana dovode zbog povraćanja, dijareje, visokih temperatura. Da li to ima veze sa vremenom i kako se izboriti sa stomačnim virusom proverava naš Predrag Žambok.
Prodavnice su pune namirnica koje se reklamiraju kao zdrave, ali nikada nije bilo teže razlikovati one koje zaista jesu zdrave od onih čiji proizvođači koriste marketinške trikove kako bi prikrili sumnjive sastojke.
Sve je više dece u čekaonicama domova zdravlja, koja roditelji poslednjih dana dovode zbog povraćanja, dijareje, visokih temperatura. Da li to ima veze sa vremenom i kako se izboriti sa stomačnim virusom proverava naš Predrag Žambok.
Prodavnice su pune namirnica koje se reklamiraju kao zdrave, ali nikada nije bilo teže razlikovati one koje zaista jesu zdrave od onih čiji proizvođači koriste marketinške trikove kako bi prikrili sumnjive sastojke.
Trudnoća posle četrdesete godine sve je češća pojava, a sve veći broj žena koje nisu našle partnera sa kojim žele da osnuju porodicu odlučuje se za samohrano majčinstvo.
Dečak ubica iz OŠ "Vladislav Ribnikar" dovezen je u 8.50 sati iz bolnice u kojoj je smešten u zgradu Specijalnog suda gde je danas predviđeno njegovo saslušanje u krivičnom postupku koji se vodi protiv njegovih roditelja.