Zelene oči i izrazito riđa kosa bile su njen zaštitni znak i 'oružje' pred kojim su očarani na kolena padali svi. Zato ne čudi što bi mnoge devojke da liče na nju, a ako zaista i malo podsećaju, tu sličnost koriste kao svoju glavnu osobinu za predstavljanje svetu. Upravo je to slučaj sa jednom devojkom koja sebe naziva "Ruska Hurem" i, moramo priznati, veoma liči na nemačko-tursku glumicu koju je proslavio lik najmoćnije osmanske sultanije.
Jana Belijeva je mlada Ruskinja koju na TikToku prati blizu dva miliona ljudi! Razlog za to je njena neverovatna sličnost sa glumicom Mejrem Uzerli, koja će u svesti ljudi zanavek ostati Hurem - neustrašiva osmanska sultanija, koju smo zavoleli u čuvenoj seriji.
Ova influenserka je svoj sadržaj na društvenim mrežama zasnovala upravo na poređenju sa obožavanom Turkinjom, a čak je upoznala i protagoniste "Sulejmana Veličanstvenog".
Ni Merjem Uzerli, ni Halit Ergenc, ali bogami ni Burak Ozčivit, koji je u seriji otelotvorio lik Bali-bega, nisu mogli da sakriju oduševljenje kada su stali ispred Ruskinje i pogledali je u lice. Njena starija dvojnica bila je potpuno šokirana, dok je "Sulejman" morao da ovekoveči poznanstvo fotografijom.
Mlada Ruskinja sve i svesrdno deli na društvenim mrežama, gde možemo da primetimo da često nosi haljine, koje je Hurem nosila u seriji, te da povremeno obilazi i Topkapi palatu, kako bi još više 'zbunila' pratioce u mišlju ko je 'prava' Hurem, a ko dvojnica.
Inače, interesantan je podatak da je prava Hurem u harem, prema nekim tumačenjima, došla upravo sa prostora Rusije. Priča o ovoj izuzetnoj ženi i dalje intrigira istoričare, a njeno poreklo i život pre dolaska u velelepnu osmansku palatu i dalje ostaju nerazjašnjeni u potpunosti.
Ko je i odakle dolazi prava Hurem sultanija?
Nije poznato odakle je tačno bila Hurem, koju zapadni istoričari često nazivaju Rokselana, Ruksa, Roza, Rosa ili Ružijak.
"Rokselanino rođenje u Osmanskom carskom haremu može se uporediti sa pojavom meteora ili sjajne komete u tamnoj noći", izjavila je istoričarka Galina Jermolenko.
Neki evropski autori i istoričari tvrdili su da je Hurem sultanija bila ruskog porekla. Mihail Litvin, litvanski ambasador na Krimu sredinom 16. veka, izjavio je da je "Hurem, ljubav turskog cara i majka najstarijeg princa i naslednika, oteta sa njiihove teritorije pre izvesnog vremena".
Za mletačkog ambasadora Navagera, Hurem je potekla od ruskog naroda. Drugi, po imenu Trevizano, takođe tvrdi da je Hurem bila ruskog porekla.
"Verovanje da je Rokselana više Ruskinja nego Ukrajinka potiče iz pogrešnog tumačenja naziva Rokselana i Rosa. Evropa ranog novog veka nazivala je zapadnu Ukrajinu državom Rutenija. Ova oblast se različitim periodima pominjala i kao Crvena Rusija, Galicija ili Podolja (istočna Podolja je danas u Poljskoj). Današnja Rusija nazivana je Moskva, Moskovska Rusija ili Vojvodstvo Moskva. U antičko vreme, naziv Roksolani korišćen je za nomadsko sarmatsko pleme i naselja blizu reke Dnjestar", rekla je autorka Jermolenko.
Takođe se navodi da je evropski naziv za Hurem - Rokselana - izvedenica poljskog izraza koji je značio "rutenka devica". Po mišljenju Samuela Tvardovskog, poljskog ambasadora u Istanbulu 1620-ih, Rokselana je bila ćerka pravoslavnog sveštenika iz Rohatina, gradića blizu Lavova na Dnjestru. U skladu sa jednom starom narodnom pesmom iz bukovinske regije, mladu i lepu Natusenku su oteli Tatari iz Rohatina i prodali je u sultanov harem.
Hurem osvaja sultanovo srce
Hurem sultaniju su zarobili Tatari iz mesta blizu Lavova na Dnjestru. Nije poznato tačno kojim putem je stigla u harem. Takođe nije sigurno da li je ušla u harem Sulejmana I u Manisi ili Istanbulu. Procena je da je tada imala između 14 i 17 godina. Ime Hurem je dobila jer je uvek imala nasmejano lice. Kada je došlo vreme, uspela je da se izdigne i osvoji srce Sulejmana I.
Provog sina, princa Mehmeda, rodila je 1521. godine, i nakon toga je Sulejman smatrao da se sunce rađa i zalazi s Hurem, koja nije dopuštala da se druge žene približe sultanu. Pošto je Hurem privukla Sulejmana snažno k sebi, dolazilo je do sukoba s drugim ženama u haremu - naročito s Mahidevran, majkom princa Mustafe. Međutim, pre nego što je situacija eskalirala, umešala se Sulejmanova majka, Hafsa sultanija, i tenzije su brzo prestale.
Kada je Hafsa preminula 1534. godine, jedina vladarka harema postala je Hurem. Njena prva odluka bila je da Mahidevran pošalje kod sina Mustafe. Zatim se Sulejman oženio Hurem 1533. ili 1534. godine, iako oni nisu smeli da se žene konkubinama. Do svoje smrti 1558. godine, Hurem je bila Sulejmanova najveća ljubav i saputnica.
Smrt Hurem
Za razliku od prethodnih haseki sultanija (glavnih konkubina), Hurem nije pratila svog najstarijeg sina Mehmeda kada je 1542. godine poslat kao guverner u sandžak Manisa. Takođe nije napustila Istanbul ni kada su njena druga dva sina poslata na dužnosti. Njena odluka je bila vođena željom da ne ostavi svog bolesnog sina Džihangira samog u prestonici, da ne pokazuje pristrasnost među sinovima i da ne ostavi Sulejmana samog. Ipak, često je posećivala mesta kojima su njeni naslednici upravljali.
Kada je 1558. godine otputovala sa Sulejmanom u Edirne, razbolela se i svi napori lekara nisu urodili plodom. Jedan hroničar, koji je tada bio u Istanbulu, beleži da je Hurem patila od malarije i bolova u ramenu neko vreme. Ubrzo nakon što je prebačena u Istanbul, preminula je u aprilu 1558. godine. Dženaza joj je održana u Bajezidovoj džamiji, a sahranjena je pored Sulejmanije džamije.